Bol u zglobovima nesvjestica

Obrada Obradom treba pokušati razlikovati mišićnu slabost od zamora, a potom provjeriti nalaze koji pomažu u otkrivanju načina nastanka, te, kad je to moguće, i uzroka. Zatim se mogu postavljati ciljana pitanja, osobito o sposobnosti obavljanja pojedinih poslova, uključujući pranje zuba, češljanje, pričanje, gutanje, ustajanje sa stolca, penjanje po stubama i hodanje. Kliničari trebaju također pitati o načinu nastanka iznenadni ili postupan te napredovanju npr.

Za razlikovanje iznenadnog nastanka od iznenadnog poimanja je potrebno postavljanje brojnih podpitanja; bolesnici mogu iznenada prepoznati simptome tek kada sporo progresivna bolest prijeđe prag koji ih sprječava u obavljanju svakodnevnih aktivnosti npr. Važni istovremeni simptomi su promjene osjeta, dvoslike, gubitak pamćenja, otežana uporaba govornog jezika, konvulzije i glavobolje.

Vrtoglavica Oboljenja bolna stanja kralješnice Vrlo često imamo pacijente koji se žale na vrtoglavicu imaju ih ponekad i godinama i koju uz svu medicinsku pomoć ne mogu riješiti. Prođu cijeli niz pretraga, koje najčešće ne pokažu ništa, a ako i pokažu RTG, MR da se eventualno radi o degenerativnim promjenama na vratnoj kralješnici ili neki manji problem u protoku krvi kroz vertebralne vratne arterije, pravog rješenja obično nema. Najčešće se propisuje medikamentozna terapija Betaserc, Ginko a ponekad se preporučuje i vježbanje vratne kralježnice, koje često dovodi do pogoršanja stanja. Primijetili smo da se u mnogim slučajevima vrtoglavici pripisuje psihički uzrok, jer se drugi uzrok ne nalazi.

Bilježe se čimbenici koji pojačavaju slabost, poput topline što ukazuje na multiplu sklerozu ili ponavljane uporabe mišića što ukazuje na miasteniju gravis. Osvrtom na druge organske sustave treba tražiti simptome koji ukazuju na moguće uzroke, uključujući osip dermatomiozitis, lymeska bolest, sifilisvrućicu kronična infekcijabol u vratu cervikalna mijelopatijapovraćanje ili proljev botulizamkratkoću daha zatajenje srca, bolest pluća, anemijaanoreksiju i mršavljenje rak ili druga kronična bolestpromjene boje mokraće bolest jetre ili bubreganepodnošenje topline ili hladnoće disfunkcija štitnjače i depresiju, lošu koncentraciju, anksioznost i gubitak zanimanja za uobičajene aktivnosti poremećaj raspoloženja.

Ranija anamneza treba pronaći poznate bolesti koje artritis matičnih stanica i liječenje artroze uzrokovati slabost ili zamor, poput bolesti štitnjače, jetre, bubrega ili nadbubrežne žlijezde; rak ili čimbenike rizika za njegov razvoj paraneoplastični sindromi—npr.

EatonLambertov sindrompoput obilnog pušenja; osteoartritis cervikalna mijelopatija i infekcije. Kliničari trebaju procijeniti rizične čimbenike za razvoj mogućih uzroka, uključujući one za infekciju npr. Potrebno se osvrnuti na anamnezu o lijekovima.

Obiteljska anamneza treba obuhvatiti poznate nasljedne bolesti npr.

Nasljedne motoričke neuropatije često ostaju neprepoznate zbog različite, nepotpune fenotipske ekspresije. Nožni palci poput čekića, visoki svodovi stopala i loš uspjeh u sportovima mogu ukazivati na nedijagnosticiranu motoričku neuropatiju.

Glavni nalazi obično obuhvaćaju moždane živce motoričku funkciju reflekse Pregled moždanih živaca obuhvaća pregled lica u potrazi za očitom asimetrijom i ptozom; blaga asimetrija lica može biti normalna. Ispituju se ekstraokularni pokreti i pokreti mišića lica, uključujući i snagu masetera. Na slabost nepca ukazuje govor kroz nos; ispitivanje refleksa gutanja i direktno promatranje nepca su manje korisni. Na slabost jezika ukazuje nemogućnost jasnog izgovaranja nekih suglasnika npr.

Blaga asimetrija isplaženog jezika može biti normalna. Snaga sternokleidomastoideusa i trapeziusa se ispituje tako da bolesnik okreće glavu i sliježe ramenima, uz otpor. Za utvrđivanje da li treptanje umara, bol u zglobovima nesvjestica se kaže da ponavljano trepće. Motorički pregled obuhvaća inspekciju, procjenu tonusa i ispitivanje snage. Na tijelu se traži kifoskolioza koja ponekad ukazuje na kroničnu slabost paravertebralnih mišića bol u zglobovima nesvjestica ožiljci od operacija i ozljeda.

Distonični položaj tijela npr. Na mišićima se traži fascikulacije i atrofija; oboje kod ALS mogu početi žarišno ili asimetrično. Kod uznapredovale ALS fascikulacije mogu biti najbolje vidljive na jeziku. Difuzna atrofija može biti najbolje vidljiva na šakama, licu i ramenom pojasu. Mišićni tonus se procjenjuje pomoću pasivnih kretnji.

JEDNOSTAVNA RJEŠENJA ZA BOL U RUČNIM ZGLOBOVIMA

Lupkanje po mišiću npr. Ispitivanje snage treba obuhvaćati proksimalne i distalne mišiće, ekstenzore i fleksore. Kod nekih testova velikih, proksimalnih mišića potrebno je ustajanje iz sjedećeg stava; čučanje i podizanje te flektiranje, ekstendiranje i okretanje glave uz otpor. Motorička snaga se stupnjuje u rasponu od 0 do 5: 0: Nema vidljivih mišićnih kontrakcija 1: Vidljiva mišićna kontrakcija, bez pomicanja ekstremiteta 2: Pomicanje ekstremiteta ali ne artritis artritis liječenje hitna traumatologija sile teže 3: Pomicanje protiv sile teže ali ne uz otpor 4: Slabost uz otpor 5: Puna snaga Premda se ovi brojevi doimaju objektivnima, stupnjevanje snage između 3 i 5 tipični stupnjevi tijekom rane slabosti, kad se dijagnoza obično postavlja je prilično subjektivno; ako su simptomi jednostrani, usporedba s nezahvaćenom stranom olakšava razlikovanje.

Točno opisivanje što bolesnik može ili ne može učiniti je često korisnije od pukog pripisivanja broja razini slabosti, osobito kad se procjena odvija duže vrijeme. Spoznajni poremećaj može izazvati motoričku nedosljednost nesposobnost usmjeravanja pažnje na dovršavanje motoričkog zadatkamotoričku perseveraciju, apraksiju ili nepotpuni učinak. Simuliranje i druga funkcionalna slabost su često obilježene »popustljivom« slabošću, kod koje se iznenada probija normalna snaga izvođenja zadatka.

Ispituju se kooordinacija i držanje tijela.

Promatra se držanje tijela, uključujući i simetričnost pokreta ruku. Ispituje se hod na prstima i petama; slabost distalnih mišića može to otežati. Hodanje na petama je osobito otežano kad je uzrok slabosti oštećenje kortikospinalnog trakta. Spastično držanje je osobeno po sličnosti sa škarama noge su blago savijene u kukovima i koljenima, što odaje dojam pogrčenosti, a koljena i natkoljenice se spajaju ili križaju pokretima nalik na škare bol u zglobovima nesvjestica po hodu na prstima.

Ispitivanje koordinacije testom dodirivanja nosa prstom, potkoljenice petom i hoda tako da podlogu prvo dodiruje peta a tek potom prsti, ima za svrhu otkrivanje disfunkcije malog mozga koja može pratiti slabost kortikospinalnog trakta kod akutnog cerebelarnog inzulta, nekih nasljednih spinocerebelarnih ataksija, multiple skleroze te Miller Fisherove inačice GuillainBarréova sindroma.

Ispituje se i osjet; osjetni ispadi pomažu pri lokalizaciji nekih oštećenja koja izazivaju slabost npr. Ispituju se i refleksi. Ako se čini da čičak u liječenju artritisa tetivnih refleksa nema, ispituju se pomoću pojačavanja npr. Hiporefleksija može biti normalna, osobito kod starenja, ali bi nalazi trebali biti simetrični a pojačavanjem se trebaju izazvati refleksi kojih inače nema.

Ispituje se plantarni refleks ekstenzorni, fleksorni. Klasični Babinskijev refleks pružanje nožnog palca uz razdvajanje drugih prstiju je jako specifičan za oštećenja kortikospinalnog trakta.

Normalni refleks masetera ukazuje da nema spastičnosti u kortikobulbarnom traktu. Ako se sumnja na disfunkciju kralježnične moždine ispituju se drugi refleksi.

Cervikogene vrtoglavice - Body Balance

Analni tonus ili analni refleks je tipično uredan kod ascendirajuće paralize zbog GuillainBarréova sindroma. Abdominalni refleksi nedostaju u području ispod razine oštećenja kralježnične moždine. Refleksom kremastera se u muškaraca može ispitati cjelovitost gornjeg lumbalnog dijela kralježnične moždine i korijenova živaca. U obradu također spada ispitivanje bolnosti leđa na perkusiju koja postoji kod upale kralježnice, nekih tumora kralježnice i epiduralnog apscesapodizanje ispružene noge bolno kod išijasa i ispitivanje odvajanja lopatica koje ukazuje na slabost mišića ramenog pojasa.

Opći pregled: Ako se u bolesnika objektivno ne nalazi motoričke slabosti, opći je pregled osobito važan; u takvih bolesnika treba tražiti bolesti koje nisu neuromuskularnog porijekla. Bilježe se znakovi respiratornog distresa npr. Na koži se traži žutica, bljedilo, osip i strije. Drugi važni nalazi pri inspekciji obuhvaćaju lice poput punog mjeseca kod Cushingovog sindroma te povećanje parotide, glatku kožu bez dlaka, ascites i vaskularne paučaste angiome kod kroničnog alkoholizma.

No, postoje situacije u kojima je uputno odmah se uputiti na pregled, a liječnici ističu koje su to: Toplinski udar U ljetnim mjesecima, kronični bolesnici, starije osobe i djeca mogu lako doživjeti toplinski udar, no na njega nisu imuni niti zdravi ljudi koji se ne čuvaju sunca te ne piju dovoljno vode. Ako vam koža postane ljepljiva, nastupi blijedilo lica, pojačano se znojite, ne osjećate potrebu za hranom te ste općenito dezorijentirani i smeteni te se uz to javi osjećaj mučnine i povišene temperature, to je znak da vas je vrućina "prejako lupila" te trebate otići u rashlađenu prostoriju, leći, popiti vode i pojesti nešto slano. No, ako se uz to jave glavobolja i vrtoglavica, grčevi u udovima, ubrzano disanje i nepravilan rad srca, najbolje je odmah se uputiti liječniku koji će procijeniti je li stanje toliko ozbiljno za hospitalizaciju. Moždani udar Primijetite li kod sebe ili kod drugih u okolini simptome poput poremećaja govora, koji podrazumijeva otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi - to je dovoljno da posumnjate na mogućnost moždanog udara koji se što prije treba tretirati.

Na vratu, u aksilama i u inguinumu se palpacijom traže povećani limfni čvorovi; bilježi se svako povećanje štitnjače. Na srcu i plućima se osluškuju hropci, zvižduci, produljeni izdisaj, šumovi i galopi. Abdomen se palpira u potrazi za masama, uključujući, ako se sumnja na disfunkciju kralježnične moždine, i povećani mokraćni mjehur.

Digitorektalni pregled se izvodi u potrazi za stolicom pozitivnom na skriveno okultno krvarenje.

Procjenjuje se i opseg kretnji zglobova. Ako se sumnja na krpeljni encefalitis, kožu, osobito glave, treba pažljivo pretražiti u potrazi za krpeljima. Slabost i zamor uzrokuju različite simptome: Slabost: Bolesnici se tipično žale da ne mogu obaviti određene poslove. Također mogu opisivati osjećaj težine ili ukočenost u ekstremitetima. Slabost obično ima posebni vremenski ili anatomski obrazac, ili oboje. Zamor: Zamor, opisivan kao »slabost« nema vremenskog npr.

Slabost koja se pojačava u roku od nekoliko minuta ili manje, je obično uzrokovana moždanim udarom; obično je jednostrana i često jaka. Iznenadna slabost, obamrlost i bol lokalizirani na ekstremitet također mogu biti uzrokovani arterijskom ishemijom, koja se može razaznati pregledom žila npr.

Pritisak na kralježničnu moždinu također može uzrokovati paralizu za nekoliko minuta ili manje ali se obično jasno razlikuje po inkontinenciji i kliničkim nalazima koji ukazuju na određenu kralježničnu motoričku i osjetnu razinu.

Dolaskom jeseni bliži se i sezona gripe koja se prvi put sudara sa sveprisutnom epidemijom korona virusa. Mnogi se pitaju kako otkloniti sumnju u zaraženost korona virusom prije posjete porodičnom ljekaru. Visoka tjelesna temperatura, kašalj, bol u tijelu, a ponekad i povraćanje i dijareja posebno kod djece su simptomi koji se mogu povezati sa gripom ali i COVID-om

Slabost koja ravnomjerno napreduje u roku od nekoliko sati do dana može biti uzrokovana akutnim ili subakutnim bolestima npr. Slabost koja se pojačava u roku od nekoliko tjedana do mjeseci može biti uzrokovana subakutnim ili kroničnim bolestima npr. Slabost čija izraženost fluktuira iz dana u dan može biti uzrokovana multiplom sklerozom i ponekad metaboličkim miopatijama. Slabost čija izraženost fluktuira tijekom dana može biti uzrokovana mijastenijom gravis, Eaton-Lambertovim sindromom ili periodičnom paralizom.

Na anatomski raspored slabosti mogu ukazati vrste poslova koje je teško obaviti premda su iznimke česte. Anatomski raspored može također ukazati na neke dijagnoze: Slabost proksimalnih mišića neproporcionalno utječe na posezanje prema gore npr. Guillain-Barréova sindroma, mijastenije gravis, radikulopatija, Eaton-Lambertovog sindroma. Slabost distalnih mišića neproporcionalno utječe na poslove poput prekoračenja preko rubnika, držanja šalice, pisanja, zakopčavanja odje-će ili korištenja ključa; to je tipično za polineuropatije i također za miotoničnu distrofiju.

• Bolovi u zglobovima nakon trčanja
• Obilježja: u slučaju gripetemperatura je kontinuirana.
• NEKA NOVA BOLEST Sindrom kroničnog umora ili Chronic fatigue sindrom CFS relativno je nov entitet u medicinskoj terminologiji, koji se proteklih desetak godina upotrebljava za definiciju stanja kroničnog umora koje isključuje psihičku ili organsku podlogu, odnosno razdoblje rekonvalescencije nakon preboljele teže bolesti ili nakon teškog fizičkog rada.

Bulbarna slabost može uzrokovati dvoslike, slabost lica i disfagiju; to je tipično za neke neuromuskularne bolesti, poput mijastenije gravis, Eaton-Lambertovog sindroma ili botulizma ali i za neke bolesti motorič-kih neurona, poput ALS ili progresivne bulbarne paralize.

Fizikalni pregled: Pregled nadalje omogućuje lokaliziranje promjene. Prvo se razlikuju opće osobine: Slabost koja zahvaća ponajprije proksimalne mišiće ukazuje na miopatiju. Slabost praćena hiperrefleksijom i pojačanim mišićnim tonusom ukazuje na disfunkciju gornjeg motoričkog neurona kortikospinalnog traktaosobito ako postoji ekstenzorni plantarni Babinskijev refleks. Neproporcionalno oštećenje fine spretnosti ruku npr.

Slabost praćena hiporefleksijom, smanjenim mišićnim tonusom s fascikulacijama ili bez njih i kad je kronična, mišićnom atrofijom, ukazuje na disfunkciju donjeg motoričkog neurona. Slabost koja je najuočljivija u mišićima, a koje inerviraju najdulji živci odnosno, distalni više nego proksimalni, noge više od rukuosobito uz gubitak osjeta distalno, ukazuje na disfunkciju donjeg motoričkog neurona zbog periferne polineuropatije.

Izostanak neuroloških poremećaja odnosno normalni refleksi, bez mi-šićne atrofije ili fascikulacija, normalna snaga ili slab napor kod ispitivanja snage ili slab napor u bolesnika sa zamaranjem ili sa slabošću bez vremenskog ili anatomskog rasporeda ukazuje na zamor a ne na pravu mišićnu slabost.

Međutim, ako je slabost povremena a nema je u vrijeme pregleda, poremećaj se može promašiti.

Zagonetne vrtoglavice (i njihovo liječenje)

Dodatni nalazi mogu pomoći da se oštećenje podrobnije lokalizira. Primjerice, slabost gornjih motoričkih neurona uz znakove poput afazije, poremećaja stanja svijesti ili drugu kortikalnu disfunkciju ukazuje na oštećenje mozga.

Slabost gornjih motoričkih neurona koja zahvaća ruku i nogu na istoj strani tijela ukazuje na oštećenje polutke, najčešće moždani udar. Slabost gornjih ili donjih motoričkih neurona uz gubitak osjeta ispod segmentalne razine kralježnične moždine ukazuje na oštećenje kralježnične moždine.

Određivanje specifičnog uzročnog poremećaja: Ponekad na uzrok uka- zuje kombinacija nalaza vidi Tablicu 2. Ako nema prave slabosti: Ako bolesnici nemaju simptoma ni znakova prave slabosti npr. Međutim, u starijih osoba koje su preslabe za hodanje, procjena doprinosa mišićne slabosti može biti teška, jer je disfunkcija držanja često multifaktorska vidi Osnove gerijatrije. Bolesnici s mnogim poremećajima mogu imati funkcionalno ograničenje, ali nemaju pravi gubitak mišićne snage.

Primjerice, kardiopulmonalna disfunkcija ili anemija mogu uzrokovati zamor zbog dispneje ili nepodnošenja tjelesnog napora. Zglobna disfunkcija npr.

Ovi i drugi tjelesni poremećaji koji uzrokuju zamor npr.

Nado Centar - Vrtoglavica

Premda se bolesniku s pravom mišićnom slabošću mogu učiniti mnoge pretrage, obično imaju tek pomoćnu ulogu. Ako nema prave slabosti: U bolesnika bez simptoma ili znakova prave slabosti, drugi klinički nalazi npr. Ako se u bolesnika bol u zglobovima nesvjestica nalazi poremećenih kliničkih nalaza, ishodi pretraga će vjerojatno biti uredni. U takvim slučajevima se pristup pretragama uvelike razlikuje. Ako su učinjene, početne pretrage obično obuhvaćaju neku kombinaciju KKSa, elektrolita, glukoze, Ca, Mg, testova funkcije jetre i bubrega, tiroidstimulirajućeg hormona TSHSE i seroloških pretraga na hepatitis C.

Iznenadna ili jaka opća slabost ili bilo kakvi dišni simptomi: Za procjenu opasnosti od akutnog zatajenja disanja moraju se procijeniti forsirani vitalni kapacitet i maksimalna inspiratorna snaga.

• Iz koštane zglobovima
• Specijalne fizioterapijske tehnike Mogući uzrok vrtoglavica koje uspješno rješavamo u PMBB-u je vratna kralježnica, odnosno one vrtoglavice čiji uzrok nalazimo u vratnoj kralježnici.
• Vrijedovi u usnoj šupljini i na spolovilu, ponekad bol u očima Početak u 20tim godinama života Specifični klinički kriteriji Artritis uslijed odlaganja kristala§ npr.

Opći pristup, prava slabost: Nakon što se procijeni opasnost od akutnog zatajenja disanja, početne pretrage u bolesnika s pravom slabošću se obično usmjeravaju na određivanje načina nastanka slabosti. Sumnja ne disfunkciju gornjih bol u zglobovima nesvjestica neurona velikog mozga: Ako kliničari sumnjaju da je ovo uzrok slabosti, glavna pretraga je MR. Kada se izvođenje MR mora neprihvatljivo odgoditi, može se učiniti CT. Sumnja na mijelopatiju: MR može otkriti promjene kralježnične moždine uključujući i caudu equinukorjenova te brahijalnog i zdjeličnog pleksusa.

Kad se MR mora odgoditi a to je zapravo neprihvatljivomože se učiniti CT mijelografija. Izvode se i druge pretrage vidi Tablicu 1. Pretraga likvora može biti nepotrebna u nekim slučajevima kad dijagnoza počiva na radiološkim slikovnim pretragama npr. Kod sumnje na polineuropatije, miopatije ili bolesti neuromuskularne spojnice: Osnovna pretraga koja pomaže pri razlučivanju ovih mehanizama slabosti je elektrodijagnostika elektromiografija i određivanje brzine živčanog provođenja.

Nakon ozljede živca, tijekom nekoliko tjedana se razvijaju promjene u provodljivosti i mišićna denervacija, tako da u slučaju akutne bolesti elektrodijagnostičke pretrage ne moraju pomoći. Međutim, njima se može razlučiti različite akutne bolesti, poput akutne demijelinizirajuće neuropatije npr.

GuillainBarréova sindroma od akutnog botulizma i drugih akutnih neuromuskularnih poremećaja. Ako se sumnja na miopatiju na koju ukazuje mišićna slabost, grčevi u mišićima i bolmogu se izmjeriti mišićni enzimi npr.

Povišene razine su sukladne miopatiji, ali mogu biti visoke i kod liječenje osteoartritisa reumatologija odražavajući mišićnu atrofiju i vrlo visoke kod rabdomiolize.

Osim toga, razine ne moraju biti povišene kod svih miopatija. Za utvrđivanje upale mišića, poput one kod upalnih miopatija, kliničari mogu koristiti MR. Za postavljanje dijagnoze miopatije može biti potrebna i biopsija mišića. Mjesto uzimanja biopsije se može odrediti pomoću MR ili elektromiografije. Sumnja na bolesti bol u zglobovima nesvjestica neurona: U pretrage obično spada elektrodijagnostika uz somatosenzoričke evocirane potencijale te MR mozga i kralježnične moždine ili CT mijelogram.

Slabost, opća

Izvode se i druge pretrage a bol u zglobovima nesvjestica se mijelopatija ne može isključiti, izvode se pretrage za njezino potvrđivanje vidi Tablicu 1.

Dvosmisleni nalazi koji ne ukazuju na jasan način nastanka: Indiciran je široki raspon pretraga. U pretrage bol u zglobovima nesvjestica spadati one koje se izvode za dijagnosticiranje bolesti motoričkih neurona i polineuropatije vidi Tablicu 1. Pretrage kod specifičnih bolesti: Za potvrđivanje specifičnih bolesti mogu biti potrebne dodatne pretrage.

Ako nalazi ukazuju na mijasteniju gravis, test edrofonijem i određivanje razine acetilkolinskih protutijela Ako nalazi ukazuju na vaskulitis, određivanje autoantitijela Ako obiteljska anamneza ukazuje na nasljednu bolest, genetičke pretrage Ako nalazi ukazuju na polineuropatiju, druge pretrage vidi Tablicu 1 Ako se miopatija ne može objasniti djelovanjem lijekova, metaboličkim ili endokrinim poremećajem, može se izvršiti biopsija mišića Liječenje Liječe se uzroci.

U bolesnika s po život opasnom, akutnom slabošću, može biti potrebna potpora disanju. Fizikalna i radna terapija može pomoći ljudima da se prilagode trajnoj slabosti i minimaliziraju gubitak funkcije.

Osnove gerijatrije Bol u zglobovima nesvjestica starenjem je uobičajeno određeno slabljenje dubokih tetivnih refleksa, ali njihova asimetrija ili izostanak nisu normalni.